KNJIGA | NASILJE KAO GENERATIVNA SILA

 

“Nasilje na Balkanu je previše opisano, a premalo objašnjeno. Snagom fenomenalnog istraživanja, žive rekonstrukcije i pedantne analize, Max Bergholz nam razotkriva istinu o međuetničkom ubijanju u jednom bosanskom gradiću tokom 1941. godine. Istovremeno i nepristrasno i strasno i duboko odgovorno, njegovo istraživanje dokazuje da ekstremno nasilje ima transformativnu moć da stvori identitet. Ova izvrsna i prosvjetljujuća knjiga zaslužuje da dođe do najšireg kruga čitalaca.“

— Mark Thompson

 

“Konačna ocjena knjige je laka i jednostavna. Pred čitaocima stoji svojevrsno remek djelo, kojem ovaj prikaz ne čini punu pravdu. Max Bergholz je svoje višegodišnje istraživanje proveo na nebrojenim adresama arhiva i biblioteka. U neke od njih i lokalni istraživači rijetko zalaze. Odavno se nisam susreo sa jednim djelom koje do te mjere iscrpljuje uokvirenu temu, a da istovremeno iza sebe ostavlja toliko važan teorijski doprinos. Kada konačno naši čitaoci dobiju prevod ove knjige, naši istoričari će biti u prilici da se upoznaju sa djelom koje će im na prvom mjestu pokazati kako bi jedno moderno istraživanje trebalo da izgleda.”

— Vladan Vukliš

 

 
 
 

NASILJE KAO GENERATIVNA SILA
IDENTITET, NACIONALIZAM I SJEćANJE U JEDNOJ BALKANSKOJ ZAJEDNICI

BUYBOOK, 2018


Tokom dva zastrašujuća dana početkom septembra 1941. godine živote blizu dvije hiljade muškaraca, žena i djece divljački su oduzele njihove komšije u Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske. To bezumlje – u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame – bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije tog ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću ove nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose?

Nasuprot široko rasprostranjenom gledištu po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta – sebe samoga, pretpostavljene “braće“ i onih koje se percipira kao “druge“. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Historiju ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih. Priča o ovoj uveliko nepoznatoj balkanskoj zajednici 1941. godine pruža nam moćno sredstvo za ponovno promišljanje temeljnih pretpostavki o međusobnim odnosima između etniciteta, nacionalizma i nasilja kako tokom Drugog svjetskog rata tako i šire, diljem svijeta.

Pročitajte nekoliko prvih stranica knjige



 
 
 
 

kupovina knjige: 


promocije

  • Uskoro